Olovne i teške snove snivali su oblaci nad tamnim gorskim stranama kada smo se danas, 17. ožujka, prisjetili odlaska velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša.
Bio je hrvatski prozaist i pjesnik, putopisac i novelist, esejist i feljtonist. Bio je buntovan, slobodouman, kritičan, ali i vrlo osjetljiv, nježan sanjar. Bio je fakin koji nije volio učiti u školskim klupama, ali je bio načitan i učen – gutao je knjige po svjetskim knjižnicama.
Rođen je u Srijemu, u Tovarniku 13. lipnja 1873. g. S dvije godine dolazi s roditeljima i djedom u Zagreb. U Jurjevskoj ulici provodi svoje djetinjstvo, školuje se u Gornjogradskoj gimnaziji, uči svirati čelo u Glazbenom zavodu, stječe prve prijatelje, počinje pisati svoje prve priče, zaljubljuje se u gornjogradske ulice, njihovu tajanstvenost, povijest, ljude… Kasnije ga život vodi dalje od Zagreba i Hrvatske pa se u europskim gradovima, ponajviše u Parizu, susreće s modernim strujanjima u umjetnosti. Matoš rado prihvaća moderne utjecaje koji će trajno obilježiti njegovo, a zahvaljujući njemu, i djela hrvatske književnosti. Ipak, trajno i duboko ostaje povezan sa Zagrebom i njegovom okolicom o kojoj s oduševljenjem piše u svojim putopisima, pjeva u stihovima, kojima je posvetio velik dio svog literarnog djela. A Hrvatska mu je bila poput majke koja ga je u tuđini nježno tješila.
Bio je najistaknutiji predstavnik hrvatske moderne. Trgnuo je hrvatsku književnost iz dugogodišnjeg sna i uveo je na velika vrata modernog načina pisanja. Postao je uzor i učitelj književnicima 20. stoljeća. Život od umjetnosti i za umjetnost nikad nije jednostavan i ima svoju cijenu. Vrativši se u Hrvatsku i Zagreb, Matoš obolijeva, liječi se, ali – neuspješno. S knjigom „Pod starim krovovima“ u ruci, umire u utorak, 17. ožujka 1914. u Bolnici Sestara milosrdnica.
U spomen na velikog književnika, čije ime s ponosom nosi naša škola, održali smo recital njegovih stihova u višenamjenskoj dvorani. U poslijepodnevnim satima posjetili smo Matošev grob i tako odali počast velikom Gustlu.
Sve baš, sve je mrtvo: oči, dah i ruke,
Sve, što očajanjem htjedoh da oživim
U slijepoj stravi i u strasti muke
Ivana Rožić, stručna suradnica knjižničarka
Marija Đerek, prof.
Ivana Antić, prof.
Vlatka Vrančić, prof.
Monika Haraminčić, prof.
Najnovije novosti
Likovni radovi učenika
Likovni radovi učenika
Pedagog
Mirna Bilić, pedagoginja
Područje rada školskog pedagoga je široko i dotiče se mnogih područja rada u u školi. Stručni suradnik pedagog bavi se analizom, unapređivanjem i vrednovanjem odgojno-obrazovnog rada u školi, sudjeluje u planiranju i programiranju, kulturnoj i javnoj djelatnosti škole, prati stručno usavršavanje učitelja, te vodi i nadgleda pedagošku dokumentaciju škole.
Osnovna i najvažnija djelatnost školskog pedagoga je neposredan odgojno-obrazovni rad koji se prije svega odnosi na individualni i skupni rad s učenicima ili sa cijelim razrednim odjeljenjima ovisno o zahtjevima područja koje se obrađuje.
Važan dio poslova školskog pedagoga odnosi se i na savjetodavni rad s roditeljma koji kao rezultat rada s učenicima, učiteljima i drugim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa predstavlja zaokruživanje odgojno-obrazovne cjeline.
Unapređivanje svih oblika rada u školi i općeg funkciniranja školskog kolektiva usmjerenog na nastavni proces predstavlja svakodnevnu težnju u radu školskog pedagoga.
Pedagog
Mirna Bilić, pedagoginja
Područje rada školskog pedagoga je široko i dotiče se mnogih područja rada u u školi. Stručni suradnik pedagog bavi se analizom, unapređivanjem i vrednovanjem odgojno-obrazovnog rada u školi, sudjeluje u planiranju i programiranju, kulturnoj i javnoj djelatnosti škole, prati stručno usavršavanje učitelja, te vodi i nadgleda pedagošku dokumentaciju škole.
Osnovna i najvažnija djelatnost školskog pedagoga je neposredan odgojno-obrazovni rad koji se prije svega odnosi na individualni i skupni rad s učenicima ili sa cijelim razrednim odjeljenjima ovisno o zahtjevima područja koje se obrađuje.
Važan dio poslova školskog pedagoga odnosi se i na savjetodavni rad s roditeljma koji kao rezultat rada s učenicima, učiteljima i drugim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa predstavlja zaokruživanje odgojno-obrazovne cjeline.
Unapređivanje svih oblika rada u školi i općeg funkciniranja školskog kolektiva usmjerenog na nastavni proces predstavlja svakodnevnu težnju u radu školskog pedagoga.
Upisi u srednje škole
USKORO
